Diabetes mellitus (DM)

Dijabetička retinopatija je oboljenje koje karakterizira povišena razina šećera u krvi zbog nedostatka ili sniženog djelovanja inzulina. Trajno povećanje šećera u krvi izaziva promjene na krvnim žilama. Promjene na sitnim krvnim žilama (tzv. mikroangiopatia) se javljaju kao glavna komplikacija dijabetesa:

1. patološke promjene na mrežnici oka – dijabetička retinopatija
2. promjene na bubrezima – dijabetička nefropatija
3. promjene na perifernim živcima – dijabetička neuropatija

Dijabetička retinopatija (DR), zvana dijabetički makularni edem i komplikacije poliferativne DR je jedan od najčešćih razloga i vodećih uzroka sljepila u razvijenim zemljama. Rizik sljepila je kod dijabetičara približno 10-20 puta viši nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa. Kod dijabetičara se također češće razvija mrena (katarakta) i ateroskleroza.

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija je znak patoloških promjena na mrežnici i krvnim žilama mrežnice, koje nastaju kao rezultat oštećenja na svim krvnim žilama uslijed dijabetesa.  Oštećene su prije svega kapilare. Oštećenje se iskazuje nastankom mali žilica na sitnim krvnim žilama mrežnice (mikroaneurizmi), sitnim krvarenjem u mrežnicu (hemoragiami) kao posljedica pucanja već spomenutih sitnih žilica.

Oštećene krvne žile pucaju. Na  mrežnici nastaje otok (edem). Kasnije na mrežnici dolazi do povećanog stvaranja novih krvnih žilica (neovaskularizacija) (slika br. 2) i umnažanja žilica a stanje može dovesti do potpunog sljepila.

Dijabetička retinopatija ne boli

Simptomi oboljenja u početku ne postoje. DR dugo traje bez simptoma i bez pogoršanja vida, te ja zato ova bolest toliko podmukla. U trenutku kad je pogodna terapijska intervencija pacijent najčešće nema nikakve subjektivne teškoće iako je bolest u kasnijoj fazi a može izazvati i značajno oštećenje. Oštećenje mrežnice može ustanoviti jedino doktor pri preventivnom pregledu očnog dna ili na osnovu gubitka oštrine vida u kasnijim stadijima. U trenutku subjektivnih simptoma liječenje je teže i  ne toliko uspješno. Tek u kasnijim stadijima bolesti dolazi do pogoršanja vidne oštrine, jer se tada pojavljuje zadebljanje žute mrlje. Upravo funkcija žute mrlje je od osnovnog značaja za oštrinu vida. Kod starijih dijabetičara se pogoršanje vida često pripisuje drugim uzrocima kao što su staračka slabovidnost na blizinu ili katarakta, a ne šećer, jer se s vremenom kod čovjeka vidna oštrina pogoršava i slabi. Međutim, normalno je samo pogoršanje vida na blizinu što se liječi nošenjem naočala za čitanje. U slučaju da naočale za čitanje ne poboljšavaju vid na blizinu ili se i  vid na daljinu pogoršava, razlog je

Klasifikacija dijabetičke retinopatije

Osnovna klasifikacija DR temelji se ozbiljnim mikrovaskularnim promjenama na mrežnici i na prisutnosti mrežnih neovaskularizacija. DR je označena kao neproliferativna sve dok su promjene (mikroaneuruzmi, krvarenje, otok i dr.) samo na mrežnici. U proliferativnoj DR na površini mrežnice se pojavljuju nove krvne žile i fibrozno tkivo. Obje faze mogu biti po količini promjena u mrežnici lake, srednje, teške i vrlo teške. Dio mrežnice u centru oka - žuta pjega (makula) smanjuje vidnu oštrinu i raspoznavanje boja, osjećaj. Kad dođe do otečenosti tog dijela mrežnice  govorimo o makularnom edemu. On je najčešći razlog pogoršanja vida kod dijabetičara. Makularni edem češće provodi neproliferativnu fazu oboljenja. Može se pojavljivati i u proliferativnoj fazi.